INCT NO UNESCO REALIZA WORKSHOP DAHULUK BA KONSULTASAUN NASIONAL BA IMPLEMENTASAUN OPEN SCIENCE KA SIÉNSIA ABERTA

Institutu Nasionál Siênsia no Teknolojia (INCT, sigla iha Português) servisu hamutuk ho Komisaun Nasionál Timor-Leste ba UNESCO (KNTLU) realiza workshop dahuluk hodi halo Konsultasaun Nasionál ba Implementasaun Open Science ka Siénsia Aberta, durante loron rua 17-18 Fevereiru 2025, iha salaun Pusat Budaya Indonesia (PBI), Caicoli, Díli.

Objetivu prinsipal husi workshop ne’e atu partilla esperiénsia no rona instituisaun sira tantu públiku nomós privadu ne’ebe mak sai hanesan detentor ba biblioteka, repozitóriu, arkivu inklui peskiza nune’e mos halo diskusaun konaba desafius ne’ebe durante ne’e sira hasoru iha prosesu implementasaun rekomendasaun UNESCO tinan 2021.

Presidente Konsellu Ezekutivu iha nia intervensaun hateten sorumutu ida ohin atu halao konsultasaun konaba implementasaun no Rekomendasaun UNESCO tinan 2021 nian husi 194 estadu membru sira konaba siénsia aberta. To’o ikus, Estadu Membru sira ne’e sei submete sira ninia relatóriu nasional kona-ba lejislativu, administrativu no medida sira seluk ba kada tinan 4 nian. Presidente ne’e hatutan tan, Implementasaun ba rekomendasasaun siensia aberta ne’e liu-liu hare iha aspetu sira hanesan: a) Koñesimentu sientifiku aberta, ne’e refere ba publikasaun sientífiku sira ne’ebe ita publika ona hanesan, artigu sientífiku sira, livru sira, relatoriu no paper konferensia sira; b) Infraestrutura siênsia aberta. Ne’e refere ba kompartillamentu infraestrutura peskiza virtual ou fíziku; no c) Asesu abertu husi autor sosial sira ne’e refere ba esforsu kolaborasaun entre peskizador sira no autor sosial sira, iha inisiativa projetu peskiza ruma ocean clean up/hamos lixu iha Sidade Dili.

Koordenadora Open Science UNESCO Jakarta, Dra. Feresteh Refieian Najafabadi mos hateten iha nia diskursu katak, Nasaun no povu ida ne’e nakonu ho inspirasaun no motivasaun ba dezenvovimentu sustentável. “Workshop ida ne’e nudar pasu importante ida hodi identifika inisiativa, polítika, no prátika nasionál ne’ebe eziste ona iha liña ho siénsia aberta iha Timor-Leste. Ida ne’e hanesan mos oportunidade ida atu diskute hamutuk dezafiu no barreira sira ba siénsia aberta no esplora hamutuk solusaujn potensial sira nune’e hakarak agradese ba INCT no Komisaun Nasional UNESCO nian ba oportunidade úniku ida ne’e atu halibur autor nasional prinsipal sira hotu no parte interesada siénsia nian atu partisipa iha sorumutu ida ohin ne’e.

Iha workshop ne’e Sua Exelénsia Ministru Ensinu Superior Dr. José Hornório da Costa Pereira Jerónimo hodi loke mós abertura ba workshop ne’e. Iha nia diskursu hateten hanesan onra bo’ot ida mai ha’u hodi partisipa iha serimónia ida ne’e hanesan semináriu dahuluk ba Konsultasaun Nasionál konaba Open Science ka Siénsia Aberta, Eventu ida ne’e importante tebes atu hala’o dezenvolvimentu ba peskizadór sira iha Timor-Leste. Ha’u hanoin Siénsia maka buat ida ne’ebé importante ita tenki hahú iha ita nian rain tanba hahú ukun an foin primeira vés ita hala’o workshop kona ba Siénsia Aberta, Tamba ne’e agradese ba INCT, KNTLU ho UNESCO Jakarta organiza buat ida importante tebes ba Timor-Leste.

Partisipa iha atividade ne’e peskizadór sira hosi instituisaun públiku no privadu, Reitor Universidade Publiku no Privadu sira, Sosidade Civil, NGO no estudante universitáriu sira.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *